Jadranski otoci u putopisima

Poziv na sudjelovanje na znanstvenoj radionici, koja će se održati od 22. do 24. svibnja 2025. godine u Institutu za povijest umjetnosti – Centru Cvito Fisković u Splitu, u sklopu HRZZ projekta Instituta za povijest umjetnosti TraveloguesDalmatia. Poziv je otvoren do 31. ožujka 2025.

Cilj radionice je istražiti doprinos putopisnih narativa istraživanju uloge otoka u umjetničkoj i urbanističkoj povijesti te historiografiji Jadrana i Mediterana. Jadransko more obuhvaća više od 1.300 otoka i otočića, pretežno uz njegove istočne obale, pri čemu je u Hrvatskoj više od 1.200, od kojih je 50 stalno naseljeno. Otoci su specifične točke transfera i zadržavanja ljudi i ideja, i analogno tome molekule koje sadrže specifične proizvode kulture u umjetnosti i prostoru. Istražuju se primarno oni otoci na kojima su kroz umjetničku i urbanističku produkciju ostale zabilježene njihove bitne uloge u različitim povijesnim periodima. Ti su otoci ključne povijesne fiksne ili tranzitne točke u moru – bilo kao kolonije, kao gradovi ili pak kao luke. Upravo ti su otoci privlačili putopisce različitih profila.

Umjetnička i urbanistička povijest Jadrana iscrpno se istražuje u centrima na kopnu; rijetki su projekti u prvi plan smjestili pomorske rute kao kulturnu infrastrukturu, i otoke, koji kao zaseban fenomen unutar cjelokupnog sustava kulturne produkcije Jadrana, tek trebaju doći intenzivnije u fokus znanstvenih istraživanja.

Dosadašnja istraživanja posvećena povijesti umjetnosti, arhitekture i urbanizma istočnog Jadrana u kontekstu kulturnih razmjena na Mediteranu te istraživanja percepcije i formiranja slike prostora Jadrana kroz putopisne bilješke ukazuju na otoke kao distinktivan fenomen vrijedan zasebnog istraživanja. Otoci su imali bitne uloge u povijesti Europe i Mediterana – od kolonija do mjesta tajnih sastanaka te prisilnih ili odabranih izolacija. Te su se uloge reflektirale na izuzetna umjetnička ostvarenja i prostornu organizaciju nastalu pod utjecajem miješanja kultura i fizičkog okruženja drugačije nego li na kopnu. Ovom se radionicom otvara prostor da se postupno otoci sustavno istraže i vrednuju kao specifična žarišta visokih dometa u umjetnosti i urbanizmu u širokom povijesnom slijedu.

Javni prostori otoka, uvjetovani naglašenim prostornim limitima, izuzetnom trajnošću forme i bliskošću zajednice, izvanredni su primjeri formiranja javnog prostora čije su univerzalne vrijednosti podatne za dinamični dijalog s današnjim vremenom. Karakter izdvojenosti čini svaki od njih u velikoj mjeri specifičnim sustavom unutar kojeg su se razvijali vanjski kulturni utjecaji. Uz otok je vezana kategorija putovanja. Naročito značajan izvor istraživačkog materijala predstavljaju zapisi putnika koji su kroz povijest posjećivali jadranske otoke i stupali s njima u kreativni dijalog, često unutar šireg mediteranskog konteksta.

Refleksije na umjetničku i prostornu baštinu jadranskih otoka kroz putopisne narative u različitim medijima, s naglaskom na period od 17. do sredine 20. stoljeća, jesu temeljna, ali ne i jedina istraživačka linija ove radionice.

Pozivamo sve one koji se bave sljedećim temama:

• Putnici i putopisi – istraživanje percepcije otoka očima „drugih“ kroz bilježenje slikom i riječju
• Umjetnička baština – istraživanje umjetničke baštine jadranskih otoka i povijesnog javnog prostora u transkulturnim razmjenama i mediteranskom kontekstu
• Digitalna humanistika – geneza i klasifikacija javnog prostora otoka kroz napredne alate u polju digitalne humanistike
• Urbana kultura – istraživanje urbane kulture javnog prostora otoka u specifičnom prostorno-vremenskom kontinuumu

Utjecajem na polje kulturne povijesti, umjetnosti i urbanizma, radionica želi pozicionirati otoke kao do sada marginaliziran, a zapravo distinktivan repozitorij umjetnosti i kulture prostora Jadrana i Mediterana, bitan koliko i kopneni gradovi i pomorske rute, te istaknuti ulogu putopisa kao neizostavan izvor takvih istraživanja.

Radionica će se održati u Institutu za povijest umjetnosti – Centru Cvito Fisković u Splitu.
S obzirom na raspoloživa financijska sredstva, organizatori će sudjelovati u troškovima puta i smještaja sudionika.

Pozivamo stručnjake različitih profila čija istraživanja obuhvaćaju ove teme da pošalju sažetak od 250 riječi i kratki životopis na adresu: discoveringdalmatia@gmail.com. Službeni jezik radionice je engleski.

Radionica se organizira u sklopu projekta Hrvatske zaklade za znanost TraveloguesDalmatia (IP-2022-10-8676), voditeljice dr. sc. Ane Šverko.

Znanstveni odbor:

• Joško Belamarić (Institut za povijest umjetnosti – Centar Cvito Fisković u Splitu)
• Mateo Bratanić (Odjel za povijest, Sveučilište u Zadru)
• Jesse Howell (The Center for Middle Eastern Studies, Harvard University)
• Katrina O’Loughlin (Brunel University London)
• Mirko Sardelić (Zavod za povijesne i društvene znanosti HAZU)
• Ana Šverko (Institut za povijest umjetnosti – Centar Cvito Fisković u Splitu)

Organizacijski odbor:

• Joško Belamarić (Institut za povijest umjetnosti – Centar Cvito Fisković u Splitu)
• Tomislav Bosnić (Institut za povijest umjetnosti – Centar Cvito Fisković u Splitu)
• Mateo Bratanić (Odjel za povijest, Sveučilište u Zadru)
• Ana Ćurić (Institut za povijest umjetnosti)
• Jesse Howell (The Center for Middle Eastern Studies, Harvard University)
• Katrina O’Loughlin (Brunel University London)
• Mirko Sardelić (Zavod za povijesne i društvene znanosti HAZU)
• Ana Šverko (Institut za povijest umjetnosti – Centar Cvito Fisković u Splitu)

#TraveloguesDalmatia #HRZZ