Biografija
Hela Vukadin-Doronjga rođena je 11. srpnja 1969. u Splitu, a srednjoškolsko obrazovanje završila je u Zagrebu. Diplomirala je povijest umjetnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1995. godine, na kojem je 2005. završila poslijediplomski magistarski znanstveni studij te obranila temu Zagrebačke obiteljske kuće i vile arhitekta Mladena Kauzlarića / međuratna moderna. Na Odsjeku za povijest umjetnosti istog fakulteta obranila je doktorski rad Arhitekt Vladimir Turina 2012. godine, čime je stekla akademski stupanj doktorice humanističkih znanosti, znanstveno polje povijesti umjetnosti.
Od 1996. do kraja 2023. bila je zaposlena u Muzeju grada Zagreba (od 1999. godine kao kustosica, 2004. viša kustosica, te je 2020. godine izabrana u stručno zvanje muzejske savjetnice). U znanstveno zvanje znanstvene suradnice izabrana je 2015. godine. Kao vanjska suradnica Fakulteta hrvatskih studija na preddiplomskom studiju kroatologije od 2022. godine drži nastavu iz predmeta Hrvatski prostor i arhitektura i Krajolik i tradicija u hrvatskoj arhitekturi. Na istom fakultetu izabrana je 2024. u zvanje naslovnog docenta u znanstvenom području humanističkih znanosti, znanstvenom polju povijest umjetnosti. Od 2024. godine zaposlena je na Institutu za povijest umjetnosti, na radnom mjestu znanstvenog suradnika u Znanstvenoistraživačkoj jedinici za graditeljsku baštinu 16.–19. stoljeća.
U okviru dosadašnjeg rada te trajnog područja znanstvenoga interesa, muzejske i znanstvenoistraživačke te nastavne djelatnosti posvećena je povijesti, teoriji, zaštiti i afirmaciji hrvatske arhitekture i urbanizma 20. i 21. stoljeća, pri čemu u svom pristupu arhitektonska i urbanistička postignuća sagledava uzimajući u obzir prirodni ambijent i antropološki aspekt, uvijek polazeći od čovjeka kao temeljnog korisnika prostora. U realizaciji izložbenih projekata zanima se za snažne autorske osobnosti, čije pozicije i dosege smješta u nacionalni i međunarodni kontekst. Šire područje njezina interesa obuhvaćaju starija arhitektonska razdoblja, tradicijsko graditeljstvo, sakralna arhitektura te pojedini aspekti hrvatske tradicijske kulture i umjetnosti. Potonje je recentno sintezno integrirano i prezentirano u nastavi kroz dva kolegija na Odsjeku za kroatologiju Fakulteta hrvatskih studija: Hrvatski prostor i arhitektura te Krajolik i tradicija u hrvatskoj arhitekturi te kroz istraživanja na izradi konzervatorskih podloga i studija na Institutu za povijest umjetnosti koje u fokusu imaju primarno kulturno-povijesne urbane cjeline, s ciljem obnove i restauracije arhitekture.
U Muzeju grada Zagreba kao kustosica (od 2020. u zvanju muzejske savjetnice) bila je voditeljica Zbirke arhitektonske dokumentacije, Zbirke planova i regulacija grada Zagreba te Zbirke skulpture. Uz znanstvenu i stručnu obradu te dokumentaciju građe, njezin je kustoski fokus bio povijesnoumjetničko istraživanje, interpretacija i prezentacija muzejske građe. Sudjelovala je u muzejskim projektima koji problematiziraju arhitekturu i urbanizam, autorica je više studijskih monografskih izložbi i stručna suradnica / koordinatorica – kustosica muzeološkog programa gostujućih međunarodnih izložbi. Autorica je virtualne izložbe Stadion Maksimir – sportska arhitektura Vladimira Turine te više dionica studijskih izložbi. Zahvaljujući spomenutim znanstvenim rezultatima, u interakciji s više studijskih izložbi iz fundusa posvećenih opusima arhitekata Mladena Kauzlarića i Vladimira Turine (čije su arhitektonske ostavštine dio fundusa Muzeja grada Zagreba), Muzej je tijekom vremena postao referentno i prepoznatljivo mjesto poglavito za područje moderne arhitekture međuratnog razdoblja kao i za njezine odjeke u vremenu poslijeratnoga visokog modernizma. Pripremila je više istraživačkih izložbi, znanstvenih i stručnih objava te stalni postav Interpretacijskog centra ribarstva Ždrelac na Pašmanu s fokusom na arhitektonski aspekt kontinuiteta i vrijednosnih značajki tradicijskoga graditeljstva. Kao autorica studijskih izložbi, pored znanstveno-istraživačkog, stručnog i produkcijskog dijela posla oko muzeološke koncepcije i njenog postvarenja u prostoru (sa suradnicima), uspjela je realizirati i veće donacije te marketinški i u odnosima s javnošću (PR) promovirati projekte kroz popularizaciju znanosti, kontinuirano i na svim razinama. Rezultate svoga rada prezentirala je i u elektroničkim medijima.
Objavila je niz radova u znanstvenim i stručnim publikacijama te predstavila rezultate svojih istraživanja predavanjima, stručnim vodstvima i u sklopu recenzija znanstvenih radova i projekata (studijskih izložbi), uređujući stručne časopise, knjige i kataloge izložbi, ekspertizama te konzervatorskim studijama s ciljem afirmacije, obnove i zaštite pokretne i nepokretne spomeničke – graditeljske baštine. Autorica je niza tekstova u katalozima i deplijanima samostalnih i skupnih izložbi suvremenih umjetnika. Sudjeluje u visokoškolskoj nastavi kao stalni vanjski suradnik i kao gost predavač. Rezultate svojih istraživanja prezentirala je na više domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova.
Imenovana je članicom Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti Hrvatske; od 2024. godine je potpredsjednica Studijske sekcije u sljedećem mandatu.
Bibliografija (izbor)
Znanstveni radovi
Arhitekt Vladimir Turina, doktorska disertacija, mentor prof. dr. Zlatko Jurić, Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2012.
Zagrebačke obiteljske kuće i vile arhitekta Mladena Kauzlarića / međuratna moderna, magistarski rad, mentor prof. dr. Zlatko Jurić, Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2005.
Knjige
24 sata heroja: Mladen Kauzlarić – ukus međuratnog Zagreba, katalog izložbe, Muzej grada Zagreba, Zagreb, 2003. ISBN 953-6942-06-2
Iskorak Vladimira Turine, katalog izložbe, Muzej grada Zagreba, Zagreb, 2006. ISBN 953-6942-21-6
Znanstveni radovi u domaćim i međunarodnim časopisima i publikacijama
„Projekt Oficirskog doma Vladimira Turine u Zagrebu iz 1937. godine, promatran u kontekstu više autorskih pristupa (1911.–1964.)“, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 32, 2008., 303–317.
„Projekt centra za vodene sportove (kombinirano plivalište) Rijeka-Sušak arhitekta Vladimira Turine, 1949.“, u: Prostor, 28/2 [60], 2020. 300–317. (s Tinom Kovačem i Arianom Štulhofer) 3
„Mladen Kauzlarić: prostor i ambijent“, u: Dina Vulin-Ileković (ur.), Ishodišta zagrebačkih interijera: prostori privatnosti / Origins of Zagreb Interiors: Private Spaces, Vulin i Ileković, Zagreb, 2022., 62–78. ISBN: 978-953-50311-0-9 (s Dinom Vulin-Ileković)
„Medalje i plakete iz ostavštine kipara Rudolfa Spieglera u Muzeju grada Zagreba“: u: Numizmatičke vijesti, god. 42, 2000., br. 1 (53), 208–218.
„Obiteljske kuće i vile arhitekta Mladena Kauzlarića u Zagrebu“, u: Zbornik I. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2004., 175–181.
„Ovojnica za tijelo u pokretu“, u: Branko Kincl, katalog izložbe, Kabinet grafike HAZU, Zagreb, 2010., 44–91.
„The Architectural Vision of Vladimir Turina“, u: Maroje Mrduljaš i Vladimir Kulić (ur.), Unfinished modernisations – between utopia and pragmatism, UHA, CCA, Zagreb, 2012., 454–464.
„Spomenik danas – Pitanje kontekstualizma, morfologije i sugestivnosti oblika“, u: Anali Galerije Antuna Augustinčića, 2015., 32–33/34–35, 23–46.
„Od bukovačkog ljetnikovca do obiteljske kuće u Petrovoj ulici – pristup oblikovanju prostora“, u: Maksimir – povijest i kvartovski simboli, katalog izložbe, Muzej grada Zagreba, Zagreb, 2016., 68–80.
„Arhitekt Vladimir Turina / Sportska arhitektura – Stadion Maksimir –1946.–1962.“, u: Maksimir – povijest i kvartovski simboli, katalog izložbe, Muzej grada Zagreba, Zagreb, 2016., 92–96.
„Ovojnica za tijelo u pokretu“, u: Slavica Marković (ur.), Branko Kincl, Kabinet grafike HAZU, 2016., 286–342. ISBN 978-953-347-060-3
„Današnje stanje i kontekstualizacija povijesnih vrijednosnih značajki Stadiona Maksimir / sugestije – perspektive – potencijali u budućoj obnovi grada“, u: Branko Kincl, Zlatko Karač (ur.), Obnova povijesnog središta Zagreba nakon potresa: pristup, problemi i perspektive, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 2021., 257–269. ISBN 978-953-347-468-7
„Nerealizirani vizionarski projekti arhitekta Vladimira Turine“, u: Ping – Repozitorij budućnosti, Lea Pelivan, Toma Plejić, Damir Gamulin (ur.), katalog izložbe 56. zagrebačkog salona, UHA, Zagreb, 2022., 478–502. ISBN: 978-953-6646-30-2
Ostali radovi
Stadion Maksimir – sportska arhitektura Vladimira Turine / Maksimir Stadium – Sports architecture by Vladimir Turina, publikacija izložbe, Muzej grada Zagreba, 23. 12. 2020. – 23. 05. 2021. (hrvatsko i englesko izdanje), Zagreb, 2020.
„Projekt Zagreb @ Muzej grada Zagreba“, u: Projekt Zagreb – Tranzicija kao stanje, strategija, praksa, katalog međunarodne gostujuće izložbe Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta Harvard (ur. Hela Vukadin-Doronjga, Ivan Rupnik), Muzej grada Zagreba, Zagreb, 2008., 4–7 (hrvatski / engleski)
„Fresh“, u: Život umjetnosti, 82, 2008., 4–7 (gostujuće urednice: Ivana Haničar Buljan i Hela Vukadin-Doronjga)
„Projektantska vizija Vladimira Turine“, u: Nedokončane modernizacije – Med utopijo in pragmatizmom / Unfinished modernisations between utopia and pragmatism (Architecture and urban planning in the former Yugoslavia and the successor states), katalog izložbe, Moderna galerija Maribor, 2012., 76–77 (slovenski / engleski)
Stručni radovi (izbor)
Slavimir Slaviček – Šumski: „Vile“, katalog izložbe, Galerija Spektar, Centar za kulturu Novi Zagreb, 2000.
„Neiscrpna sloboda izražaja“, u: Vijenac, god. IX, br. 183, 8. ožujka 2001.
„Francesco Borromini i Rim u slikama Franca Tibaldija“, u: Inlineadaria, Instituto Italiano di cultura in Croazia, 2001., br. 2
Gornjogradski simboli, deplijan izložbe slika Fedre Balen, Galerija udruge likovnih umjetnika Grupa 69, Zagreb, 2004.
„Četiri slike Zagreba“, u: Život umjetnosti, 71/72, 2004., 80–83.
Drugom stranom, deplijan izložbe fotografija Matka Biljka, Galerija Badrov, Zagreb, 2006. 4
Od Zagreba do Biokova i natrag, deplijan izložbe slika Ingrid Runtić, Galerija Ericson, Zagreb, 2006.
„Vladimir Turina: Katkada treba govoriti istinu“, u: Čovjek i prostor, 7-8 (626-627), 2006., 30–35.
„Prvi put otkrivamo predmete koje još niste vidjeli…“, u: Zagreb, moj grad, god. 1, 2007., br. 6, 28 (s Marinom Pericom Krapljanov)
Ruka, deplijan izložbe skulptura Dragutina Košute, Klub Hrvatskog liječničkog zbora, Zagreb, 2008.
V–efekt / Crtež grada, deplijan izložbe crteža Nikole Šimunića, Galerija Modulor, Zagreb, 2010.
„Imućni građani od vrućina sklanjali su se u ljetnikovce“, u: Večernji list, Zagreb, 3. svibnja 2010.
„Stadion Maksimir (sportska arhitektura Vladimira Turine)“, u: Informatica Museologica, 52, 2021., 144–149.
„Interpretacijski centar ribrstva Ždrelac“, u: Informatica Museologica, 54, 2023., 142–146
Izlaganja na znanstvenim skupovima
„Skulptura Sv. Marka Evanđelista s glavnog oltara istoimene crkve na Gradecu“, Simpozij o inventarizaciji kulturnih crkvenih dobara, Zagrebačka nadbiskupija, Zagreb, 21.–22. 11. 2000.
„Obiteljske kuće i vile arhitekta Mladena Kauzlarića u Zagrebu“, I. kongres hrvatskih povjesničara umjetnosti, Institut za povijest umjetnosti – Muzej Mimara, Zagreb, 15.–17. 11. 2001.
„Spomenik danas – Pitanje kontekstualizma, morfologije i sugestivnosti oblika“, simpozij s međunarodnim sudjelovanjem Problem spomenika: Spomenik danas, Galerija A. Augustinčića, Klanjec, 23.–25. 10. 2013.
„Današnje stanje i kontekstualizacija povijesnih vrijednosnih značajki Stadiona Maksimir / sugestije – perspektiva – potencijali u budućoj obnovi grada“, znanstveno-stručna konferencija Obnova povijesnog središta Zagreba nakon potresa – pristup, problemi i perspektive, HAZU, Znanstveno vijeće za arhitekturu, urbanizam i uređenje prostora, 2021.
Sudjelovanje u znanstvenoistraživačkim projektima
– istraživač-suradnik na znanstvenom projektu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta „Očuvanje i komuniciranje kulturne baštine“, voditelj red. prof. dr. sc. Ivo Maroević, 2000.–2005.
– istraživač-suradnik na znanstvenom projektu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta „Povijest zaštite kulturne baštine u Hrvatskoj u XIX. i XX. stoljeću“, voditelj red. prof. dr. sc. Zlatko Jurić, d.i.a., 2007.–2014.
– suradnica na znanstvenom projektu „Zagrebački interijeri“, voditeljica prof. dr. sc. Dina Vulin Ileković, 2017.–2018. 5
Nagrade i priznanja
- 2016. Međunarodna Nagrada „Ranko Radović“ za najbolji rad u kategoriji kritičko-teorijskih tekstova o arhitekturi, urbanizmu i gradu za 2016. godinu – za monografiju Branko Kincl, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 2016. (sa Zlatkom Karačem, Alenom Žunićem, Ivom Körbler i Tonijem Bešlićem)
- 2020. Godišnja nagrada Hrvatskoga muzejskog društva – za provedeni istraživački rad koji je rezultirao izložbom Stadion Maksimir (sportska arhitektura Vladimira Turine)
- 2021. Godišnja nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za izložbu Stadion Maksimir (sportska arhitektura Vladimira Turine