Pitanje svjetla i vode. I druga pitanja koja je (p)ostavio Petar Senjanović

Institut za povijest umjetnosti – Centar Cvito Fisković u Splitu, Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu i Udruženje hrvatskih arhitekata pozivaju vas na sudjelovanje na međunarodnom znanstvenom skupu

OTKRIVANJE DALMACIJE XII

Pitanje svjetla i vode. I druga pitanja koja je (p)ostavio Petar Senjanović

Muzej grada Splita, Split, 23. – 25. studenoga 2026.

Povodom 150. obljetnice rođenja Petra Senjanovića (1876.–1955.), međunarodni znanstveni skup posvećen je novom sagledavanju njegova djelovanja u kontekstu arhitekture, urbanizma i infrastrukturnog razvoja u Hrvatskoj i širem srednjoeuropskom prostoru.

Naslov skupa preuzet je iz Senjanovićeva referata Pitanje svjetla i vode (1910.), koji na simboličkoj razini otvara niz temeljnih pitanja o odnosu tehničkih, prostornoplanskih i društvenih aspekata izgradnje grada. Upravo ta pitanja: svjetla, vode, infrastrukture, stanovanja, regulacije i odnosa prema pejzažu, čine okosnicu ovog skupa, koji nastoji Senjanovićevo djelovanje sagledati u njegovoj punoj složenosti.

Senjanovićevo se djelovanje proteže od arhitektonskih intervencija u prostoru, preko urbanističkog planiranja, do željezničkog inženjerstva i infrastrukturnih projekata. Djelovao je u različitim kontekstima, od Dalmacije i Splita do Zagreba te šireg prostora nekadašnje Habsburške Monarhije, sudjelujući tako u oblikovanju prostora na više razina, od pojedinačne građevine do urbanog plana i infrastrukturnih mreža. Polazeći od Senjanovićeva opusa, skup nadilazi okvire analize pojedinačnog autorskog djelovanja te problematizira šire procese i strategije modernizacije gradova početkom 20. stoljeća, s posebnim naglaskom na urbane sredine na perifernim pozicijama nekadašnje Monarhije.

Cilj skupa jest okupiti istraživače različitih disciplina: povijesti umjetnosti, arhitekture, urbanizma, povijesti, povijesti tehnologije i infrastrukture, kao i arhiviste, kako bi se Senjanovićevo djelovanje ponovno razmotrilo kroz suvremene metodološke pristupe i u širem komparativnom okviru.

Pozivamo i studentske radove koji se tematski uklapaju u navedene cjeline.

Središnja pitanja skupa

Kako sagledati Senjanovićevo djelovanje između inženjerstva, arhitekture i urbanizma?
Na koji način pitanja infrastrukture, svjetla i vode oblikuju razvoj modernog grada?
Kako različita mjerila (kuća – kvart – grad – teritorij) strukturiraju Senjanovićevo djelovanje?
Kako Senjanovića smjestiti u širi europski kontekst?
Kako pristupiti arhivskoj građi vezanoj uz Senjanovića te koje metodološke i organizacijske izazove ona otvara?

Tematske cjeline

1. Infrastruktura i teritorij: željeznica, luka, mreže

Željeznički projekti (Lička pruga, Unska pruga i dr.)
Odnos između infrastrukture i urbanog razvoja
Split, Zagreb i širi teritorijalni kontekst
Inženjerstvo kao temelj urbanističkog mišljenja

2. Grad i regulacija

Regulacijski planovi i urbanističke strategije
Natječaji i uloga u stručnim tijelima (žiriji, komisije)
Razvoj luke i njezina integracija u grad
Odnos između planiranja i realizacije

3. Stanovanje i arhitektura

Stambena izgradnja i doprinos tipologiji stanovanja
Građevinski pravilnici i njihova transformacija
Odnos između tradicije i moderne
Lokalne varijante secesije i dijalog s prostorom

4. Pejzažni urbanizam

Oblikovanje Marjana kao javnog prostora
Odnos prirode i projektiranog krajolika
Rekreacija, identitet i javni prostor
Pejzažni urbanizam u europskom kontekstu

5. Senjanović u kontekstu

Školovanje i profesionalne mreže
Usporedbe sa suvremenicima (npr. Jože Plečnik, Kamilo Tončić)
Srednjoeuropski i mediteranski konteksti
Transferi znanja i profesionalne mobilnosti

6. Arhivi, izvori i metodologija

Arhiv Petra Senjanovića i srodni fondovi
Stanje, dostupnost i organizacija arhivske građe
Neistraženi i slabo obrađeni materijali
Metodološki pristupi radu s arhivima (kartografija, vizualni izvori, tehnička dokumentacija)
Mogućnosti digitalizacije i novih oblika prezentacije građe

Skup će uključivati i popratni program (tematske šetnje, arhivske segmente) posvećen ključnim lokalitetima Senjanovićeva djelovanja u Splitu.

Skup se organizira u sklopu projekta UrbArh Instituta za povijest umjetnosti, financiranog sredstvima Europske unije – NextGenerationEU.

Prijava

Sažeci radova (do 250 riječi) uz kratak životopis na hrvatskom ili engleskom jeziku šalju se u pdf formatu na adresu: discoveringdalmatia@gmail.com.

Rok za prijavu: 1. srpnja 2026.

Znanstveni odbor

Hrvoje Bartulović (Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije, Sveučilište u Splitu)
Joško Belamarić (Institut za povijest umjetnosti – Centar Cvito Fisković, Split)
Ana Grgić (Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije, Sveučilište u Splitu)
Aida Idrizbegović-Zgonić (Arhitektonski fakultet, Univerzitet u Sarajevu)
Renata Novak Klemenčič (Filozofska fakulteta Univerze v Ljubljani)
Mihaela Kovačić (Sveučilišna knjižnica u Splitu)
Sanja Matijević Barčot (Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije, Sveučilište u Splitu)
Robert Plejić (Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije, Sveučilište u Splitu)
Karin Šerman (Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu / Udruženje hrvatskih arhitekata)
Ana Šverko (Institut za povijest umjetnosti – Centar Cvito Fisković, Split / Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije, Sveučilište u Splitu / Udruženje hrvatskih arhitekata)
Petra Vugrinec (Galerija Klovićevi dvori)
Darovan Tušek (Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije, Sveučilište u Splitu)

Organizacijski odbor

Tomislav Bosnić (Institut za povijest umjetnosti – Centar Cvito Fisković, Split)
Ana Ćurić (Institut za povijest umjetnosti)
Ana Grgić (Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije, Sveučilište u Splitu)
Jana Horvat (Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu / Udruženje hrvatskih arhitekata)
Mihaela Kovačić (Sveučilišna knjižnica u Splitu)
Matko Matija Marušić (Institut za povijest umjetnosti)
Sanja Matijević Barčot (Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije, Sveučilište u Splitu)
Petar Strunje (Institut za povijest umjetnosti – Centar Cvito Fisković, Split)
Karin Šerman (Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu / Udruženje hrvatskih arhitekata)
Ana Šverko (Institut za povijest umjetnosti – Centar Cvito Fisković, Split / Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije, Sveučilište u Splitu / Udruženje hrvatskih arhitekata)
Anamaria Veštić (Institut za povijest umjetnosti – Centar Cvito Fisković, Split)

Važni datumi

Prijava do 1. srpnja 2026.
Obavijest o prihvaćanju: 15. srpnja 2026.
Održavanje konferencije: 23. – 25. studenoga 2026.

Važne informacije

Domaćin će organizirati prijam 22. studenog navečer i završnu svečanost 25. studenog uz kavu i osvježenja u stankama za sudionike konferencije.
Za sudjelovanje na konferenciji nije predviđena kotizacija.
Organizatori ne pokrivaju putne troškove i troškove smještaja.
Organizatori mogu ponuditi pomoć pri organiziranju smještaja u povijesnoj jezgri po povoljnim cijenama.
Službeni jezici konferencije su hrvatski i engleski.
Duljina izlaganja je 20 minuta.
Izlaganja će biti podijeljena u tematske sesije, a svaka će sesija biti zaključena raspravom.
Planirana je objava odabranih radova s konferencije u recenziranom zborniku.

#URBARH