Želje i proturječja: Izložbe u Sloveniji i Jugoslaviji 1947.–1979.

Insitut za povijest umjetnosti vas poziva na razgovor povodom monografije Želje i proturječja: Izlaganje likovne umjetnosti i arhitekture u Sloveniji 1947.–1979. (ur. Beti Žerovc, Miha Valant, Vladimir Vidmar), koji će se održati 21. listopada 2026. u 19:00 sati u Udruženju hrvatskih arhitekata (Trg bana Josipa Jelačića 3/I, Zagreb). U razgovoru sudjeluju urednica Beti Žerovc te autori Gregor Dražil, Nika Grabar i Ivan Smiljanić, a moderira Sanja Sekelj.

Monografija se bavi odabranim primjerima izlaganja likovne umjetnosti i arhitekture, promatrajući ih kroz prizmu političkih i društvenih prilika tadašnje Jugoslavije i njezina položaja u svijetu. Na odabranim studijama slučaja ispituje čimbenike koji su u vezi s izlaganjem presudno oblikovali umjetnost i kulturu tog razdoblja te kako su se ta područja odnosila prema državi: jesu li slijedila službenu ideologiju i učvršćivala je ili su se od nje distancirala. Poglavlja razmatraju što su izložbe artikulirale i na koji način, i to u odnosu na nacionalne težnje pojedinih jugoslavenskih naroda te pitanje zajedničkog kulturnog identiteta, kao i na njihovo međunarodno predstavljanje. Uvid u organizaciju tih zbivanja u Sloveniji pridonosi i širem razumijevanju izložbe kao medija i funkcioniranja umjetničkih institucija. U kontekstu hladnog rata i izložbe i institucije pokazuju se kao voljni suradnici političko-ekonomskih sustava i prenositelji njihovih ideologija, premda ne nužno onih koje bismo očekivali.

Razdoblje kojim se monografija bavi uokvireno je dvjema izložbama koje svojom organizacijom, sadržajem i izborom radova rječito odražavaju povijesnu situaciju svojega vremena. Gostovanje Izložbe sovjetskih slikara (Moderna galerija u Ljubljani, 1947.) reprezentativno je za kratkotrajno jugoslavensko približavanje Sovjetskom Savezu na području likovne umjetnosti. Ono je u Sloveniji ostalo ograničeno i završilo 1948., nakon isključenja Jugoslavije iz Informbiroa. Druga izložba, velika retrospektiva Slovenska likovna umjetnost 1945.–1978. (Moderna galerija u Ljubljani i Arhitekturni muzej Ljubljana, 1979.), predstavila je širok raspon arhitekture, dizajna i umjetnosti. No svojim posebnim načinom prezentacije i interpretacije ujedno je potvrdila modernizam kao najvažniju struju slovenskog umjetničkog stvaralaštva prethodnog razdoblja.

Autori poglavlja su: Gregor Dražil, Tina Fortič Jakopič, Nika Grabar, Meta Kordiš, Katarina Mohar, Tina Palaić, Cvetka Požar, Ivan Smiljanić, Maja Vardjan, Vladimir Vidmar, Beti Žerovc

Knjiga je objavljena u izdanju Založbe Univerze v Ljubljani i Društva Igor Zabel za kulturo in teorijo.

Monografija (pdf, 139 MB) je jedan od rezultata petogodišnjeg znanstvenog projekta, a širi rezultati projekta dostupni su na mrežnoj stranici https://razstavljanjevsloveniji.si/.

Biografije sudionika

Beti Žerovc, izvanredna profesorica na Filozofskom fakultetu u Ljubljani, kao voditeljica istraživačke skupine ukratko će predstaviti cjelokupno istraživanje provedeno u okviru projekta Likovno i arhitektonsko izlaganje između umjetničkih i ideoloških koncepata: slučaj Slovenije, 1947.–1979. (J6-3137), koji je financirala ARIS, Javna agencija za znanstvenoistraživačku i inovacijsku djelatnost Republike Slovenije.

Nika Grabar, docentica na Fakultetu za arhitekturu u Ljubljani, autorica je poglavlja “The Construction of the 'Yugoslav Architecture' Idea Through the Prism of Two Post-War Exhibitions”. Govorit će o promjenama u arhitektonskom izlaganju prije i nakon isključenja Jugoslavije iz Informbiroa 1948., koje je dovelo do brzog hlađenja odnosa sa Sovjetskim Savezom.

Gregor Dražil, kustos Međunarodnog grafičkog likovnog centra u Ljubljani, govorit će o vezama slovenskog prostora s inozemstvom na području izlaganja u odabranom razdoblju. Autor je poglavlja “The Ljubljana Biennale of Graphic Arts and Exhibiting Slovenian Artists in the West: The Cases of West Germany and Italy”.

Ivan Smiljanić, asistent s doktoratom na Institutu za noviju povijest u Ljubljani, autor je poglavlja “Revolution Within Frames: Artistic Creation and Exhibiting in the Yugoslav People's Army”. Govorit će o likovnom stvaralaštvu i izlaganju u Jugoslavenskoj narodnoj armiji (JNA), području u kojem dolaze do izražaja proturječja između službene politike socijalizacije kulture i dominantnih mjerila visoke umjetnosti.

Razgovor moderira Sanja Sekelj, znanstvena suradnica na Institutu za povijest umjetnosti.

Razgovor je organiziran u partnerstvu s Udruženjem hrvatskih arhitekata – UHA u sklopu projekta „Digitalna mrežna, prostorna i (kon)tekstualna analiza umjetničkih fenomena i baštine 20. stoljeća – DIGitART“, koji financira Europska unija – NextGenerationEU, a provodi se na Institutu za povijest umjetnosti u razdoblju 2023.–2027.