En Hr
Kontakt O nama Ljudi

Graditeljska baština 19. – 20. st.

Znanstvenoistraživačka jedinica provodi istraživanja arhitektonskog i urbanističkog razvoja u Hrvatskoj sagledavajući ih, na nacionalnoj i međunarodnoj razini, u okviru društvenih, kulturnih i političkih procesa modernoga i suvremenoga doba. Posebna pozornost posvećena je genezi urbanističkih koncepata gradova i naselja, prostornih, konstruktivnih, tehnoloških i oblikovno/stilskih inovacija u stanogradnji i gradnjama društvenog standarda uključujući infrastrukturu. Potonje se istražuje kroz pojedinačne realizacije i projekte, modele stanovanja i korištenja javnog prostora, odnosno procese njihova nastanka u kontekstu međunarodne razmjene znanja, stalnih transfera koji se odvijaju putem časopisa, izložaba, arhitektonskih i urbanističkih natječaja, rada u međunarodnim udruženjima arhitekata i urbanista, stručnih putovanja i usavršavanja, itd. Posljedično, uz djela u fokusu su njihovi posredni i neposredni kreatori i su-kreatori, pojedinci i institucije – arhitekti, urbanisti, projektantski uredi, urbanistički zavodi, republička, federalna i međunarodna društva arhitekata i urbanista, investitori, ali i lokalne i državne vlasti ključni za razumijevanje odnosa između arhitekture i urbanizma i društva.

Aktivnosti uključuju rad na domaćim i međunarodnim istraživačkim, izložbenim i nakladničkim projektima, organizaciju znanstvenih i stručnih skupova, publiciranje rezultata te razvoj edukativnih i popularizacijskih sadržaja. Među izložbama posebno se ističu izložbe Towards a Concrete Utopia: Architecture in Yugoslavia, 1948-1980 (MOMA, New York, 2018.–2019.) i Umjetnost i život su jedno: Udruženje umjetnika Zemlja 1929.–1935. (Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 2019.–2020.). Od nakladničkih projekata važna je izrada enciklopedijskih jedinica za Hrvatsku u The Bloomsbury Global Encyclopedia of Women in Architecture 1960-2020 (London, 2025.).

U istraživanju se koriste interdisciplinarne metode koje uključuju terenski i arhivski rad, vizualnu i prostornu analizu, digitalne tehnologije i GIS alate. Takav pristup omogućava sustavno mapiranje, katalogizaciju, interpretaciju i valorizaciju arhitektonske i urbanističke baštine 19. i 20. stoljeća te doprinosi razvoju novih digitalnih alata za istraživanje i prezentaciju.

Primjeri dosadašnjih istraživanja uključuju studije, knjige, članke i dokumentarne filmove, o istaknutim arhitektima i urbanistima (Vladimir Antolić, Hildegard Auf Franić, Ivan Čižmek, Drago Galić, Marijan Haberle, Drago Ibler, Dinko Kovačić, Le Corbusier, Rikard Marasović, Andrija Mutnjaković, Radovan Nikšić, Berislav Šerbetić, Radovan Tajder, Ernest Weissmann, Radna grupa Zagreb), arhitekturi i urbanizmu hrvatskih gradova u 19. i 20. stoljeću (Zagreb, Dubrovnik, Rijeka, Split, Šibenik, Zadar), arhitektonskim i urbanističkim natječajima, arhitektonskim izložbama te međunarodnim strukovnim udruženjima (CIAM – Congrès Internationaux d'Architecture Moderne, UIA – Union Internationale des Architectes).

Rezultati doprinose novim spoznajama o povijesnom i suvremenom urbanizmu te postavljaju temelj za unaprjeđenje konzervatorske prakse i revitalizaciju naselja. Time se otvara prostor za dublje razumijevanje vrijednosti baštine i njezine uloge u suvremenom društvu.

Osvrt na prethodna istraživanja u polju povijesti arhitekture i urbanizma 19. i 20. stoljeća pročitajte u poglavlju „Istraživanja arhitekture 19. i 20. stoljeća“ autorice Željke Čorak, objavljenom u knjizi „Baština u fokusu“ (IPU, Zagreb, 2010.).

Aktualni istraživački projekt:

Istraživači